1. Solarni nadmorski kut ili širina: što je veći solarni nadmorski kut, to je put kroz atmosferu kraći, što je učinak slabljenja atmosfere na sunčevo zračenje manji, to sunčevo zračenje jače dolazi do tla; što je veći kut solarne nadmorske visine, ekvivalentna količina sunca Što je manje područje širenja zračenja, to je sunčevo zračenje jače. Primjerice, intenzitet sunčevog zračenja u podne je jači od jutra i večeri.
2. Nadmorska visina: Što je veća nadmorska visina, zrak je tanji, manji je utjecaj slabljenja atmosfere na sunčevo zračenje, sunčevo zračenje jače dolazi do tla. Na primjer, Tibetanska visoravan je regija s najjačim sunčevim zračenjem u Kini.
3. Vremenski uvjeti: Sunčanog dana ima malo oblaka, učinak slabljenja sunčevog zračenja je mali, a sunčevo zračenje koje dolazi do tla je jako. Na primjer, oblačno i kišovito vrijeme u slivu Sečuana, sunčevo zračenje je oslabljeno, a sunčevo zračenje postalo je područje najniže vrijednosti u mojoj zemlji.
4. Atmosferska prozirnost: visoka atmosferska prozirnost malo utječe na slabljenje sunčevog zračenja, čineći sunčevo zračenje do tla jakim.
5. Duljina dnevnog svjetla.
6. Stupanj atmosferskog onečišćenja: ako je onečišćenje jako, jako će oslabiti sunčevo zračenje i doći će do tla s malo sunčevog zračenja.
